Saint Dominic Savio (Tetum)

Saint DOMINIC SAVIO

St. John Bosco - shortened biography

in TETUM (2006)


DOMINGOS SAVIO

nia moris

 

 

I.SE MAK DOMINGOS SAVIO

 

Domingos Savio moris iha loron 2 fulan Abril tinan 1842, iha Piemonte Italia. Nia aman naran Carlos Savio no nia inan naran Brizida Agaglito. Sira hamutuk maun alin nain sanulu. Domingos mak segundo filho hosi sira nain sanulu ne’e. Nia moris iha tuku 9 dader no iha loron ne’e duni iha tuku hat loraik nia sarani kedas. Nai hakarak duni ukun lalais klamar oan ne’e, no Maria nia fuan sala laek mos tulun no fo kbiit nafatin atu grasa baptismo nian nebe nia foin simu bele naburas no nabilan liu tan iha nia moris tomak. Domingos nia inan, hakiak nia oan sira iha fiar nia laran. Tan ne’e Nai haraik bensaun barak ba familia ne’e no oan sira sai duni ksolok ba sira nia inan. Kona ba Domingos Savio, nia inan aman dehan: “Houri sei kiik kedas, Domingos la halu buat ida nebe haterus ami nia laran”. Nia mestre São João Bosco hakerek kona ba nia: “Domingos moris mai ho fuan mos no laran diak. Houri sei kiik kedas, Domingos gosta reza hodi aprende lalais orasaun sira. Sei labarik, maski nakar, nia hatene ona tuir ho laran badinas nia inan nia haruka. Waimhira dala ruma nia buka hadook an housi nia inan, ne’e tan deit atu subar an iha kantu ruma atu nune’e bele halo nia orasaun didiak no hakmatek”.

 



II.OAN DIAK

 

Nia aman badaen besi nebe serbisu badinas ba nia oan sira nia diak. Tan hadomi, nia fo an hodi simu terus hot-hotu. Don Bosco haktuir katak: “Loron-loron wainhira nia hare nia aman to’o dadaun iha uma fila housi serbisu, Domingos halai hasoru kedas kaer tiha nia liman. Dala barak nia haksoit tabele iha nia kakorok hodi hateten: “ Tebes duni, papa kole liu! Papa serbisu maka’as tanba hau, maibe hau fo deit terus ba papa; hau sei husu ba Nai atu fo isin diak nafatin ba papa, no mos atu halo hau sai labarik diak ida”. Koalia nune’e nia lao hamutuk ho nia aman to’o uma, hafoin fo kadeira ida no sumasu hodi tur, koalia, hamaus fo ksolok ba nia. Ida ne’e hatudu ba nia aman, buat kmanek liu nebe halo nia haluha nia kole no susar hotu. Exemplo ba oan sira no rahun diak ba aman sira nebe hetan oan sira nebe buka fo ksolok, respeita, hadomi sira ho sira nia hahalok diak. Nune’e Domingos fo ksolok mos ba nia paroko nebe si’ik buat nebe sei mosu ba Domingos iha loron aban bainrua: “Labarik ne’e sei halo ema barak hakfodak”. Ohin ita bele dehan ona katak Nai Maromak nia domin horik ho labarik ne’e.

 III.PRIMEIRA COMUNHÃO

 

Domingos Savio iha ona tinan hitu. Iha nia tempo labarik sira bele halo deit primeira comunhão ho tinan sanulu resin rua. Maibe Domingos pronto kedas ona atu simu sakramento boot ne’e ho tinan hitu. Ho tinan lima deit, nia hatene ona ajuda Misa no reza ho devosaun boot iha igreja laran. Nia haksolok teb-tebes wainhira hasoru nia paroko iha dalan. Besik loron boot atu simu primeira comunhão, nia hateten nune’e ba nia inan: “Mama, perdua hau nia hahalok aat hotu, nebe halo terus ita; hau promete katak hau sei sai diak liu tan aban bainrua; hau sei hakmatek liu tan iha eskola laran; sei obedese no respeita hodi halo tuir nafatin buat hotu nebe mama haruka”. Nia inan ho tanis ksolok nian hatan: “Hakmatek ba, buat hotu hau perdua ona. Husu ba Maromak haraik bensa ba o no mos reza ba hau no o nia aman.” Loron ida ne’e Domingos hanesan iha lalehan, laos iha rai. Liu tiha tinan balu, nia sei dehan: “Oh, loron ida neba ba hau, mak loron ida kmanek liu iha hau nia moris”. Rahun diak ba ema hotu nebe prepara an didiak ba hahalok ida nebe boot no santu liu ne’e. Ita sei hanoin tuir lia hakotu hirak nebe Domingos hakerek iha loron ne’e:

a.Hau sei konfesa fila-fila no komunga nafatin wainhira nailulik fo lisensa

b.Hau sei la falta Misa iha loron Domingo no loron santo

c.Hau nia belun boot liu mak Jesus ni Maria

d.Mate diak liu halo sala

Ne’e mak dalan badak ba santidade.

 

IV.ESKOLA ONA

 

Don Bosco hakerek hela nune’e: “Domingos dala ruma dehan nune’e: Hau mak manu oan ida karik, dader-san no lorokraik hau sei semo to’o Castelnuovo atu nune’e bele estuda tan iha neba”. Nia hakarak atu estuda mak halo nia manan susar barak. Nune’e labarik ida ho tinan sanulu deit bele lao kilometro walu atu ba eskola lor-loron maske tempo aat, loron manas, anin hu makaas, tahu no udan. Loron ida ema ida dehan ba nia:

- “Belun, o la tauk lao mesak tuir dalan hirak ne’e?”

-“Hau la lao mesak, hau nia Anjo lao hamutuk ho hau”.

-“O isin la kole hodi lao lor-loron dala hat ho loron manas ida ne’e”.

-“Buat hotu la todan, la sente kolen tanba hau serbisu ba patraun ida nebe selu diak”.

-“Patraun ida nebe?”

-“Nai Maromak nebe selu mos be kopu ida nebe ita fo tan deit nia domin.” Ema ne’e ikus mai haktuir fali ba nia belun sira no wainhira nia konta remata nafatin ho lia hirak ne’e: “Labarik ida ho tinan kiik nebe hanoin ona hanesan ne’e aban bainrua sei halo ema koalia kona ba nia”. Ita ema labele sukat malu ho liman fuan; hetok liu tan ema aswain no santo sira. Savio soi duni ba naran rua ne’e hotu



V.HADO’OK-AN HOSI BUAT AAT

 

Ba eskola fila hosi eskola, Domingos Savio hetan perigo oin-oin, liu-liu tanba ninia kolega nakar sira buka atu dada nia ba aat. Tanba nia Anjo tau matan nafatin ba nia, no mos nia obedece nia inan, mak nia hetan kbiit atu hadook an hosi perigo hirak ne’e.

Loron ida, nia maluk sira hakarak obriga nia atu nani iha be klean ho sira.

-“La’e, hau la ba, tan hau la hatene nani, no mos hau tauk atu mate iha be laran”. “Mai lai. Se mak haris la sente manas, iha gostu no hetan isin diak... Ami sei hanorin o atu nani hanesan ikan, nune’e ita bele halimar ho ksolok”.

-“Maibe ita la sala ba fatin hirak nebe iha perigo barak?”

-“Mai lai! O lalika tauk, ami mak sei hatan”.

- “Molok hau ba, hau sei husu lisensa ba hau nia inan; nia fo karik hau ba, lae karik hau sei la ba.”

-“O la bele husu ba o nia inan, beik-ten. Nia sei la husik o no mos nia bele fo hatene ba ami nia inan aman sira nebe bele baku ami.”

-“Hau nia inan la husik hau ba ne’e katak laos buat diak ida. Tan ne’e hau la ba duni. Hau dehan lolos ba imi katak, imi lalika koalia tan buat ne’e mai hau; tan buat hotu nebe ita nia inan aman sira la gosta, ita la bele halo, basa Nai Maromak sei haraik kastigu ba oan sira nebe la tuir inan aman sira.” Domingos labarik ida nebe iha kbiit hanesan ema boot ida.

 

VI.LIA LOS MAK SEI MANAN

 

Labarik sira, ho sira nia nakar, buka beibeik deit atu goza malu. Iha ne’e ita hare sira iha rekreio ida, wainhira mestre la iha, sira hatama es fatuk ida ba fugaun eskola nian, wainhira Domingos Savio tur hakmatek iha nia estuda fatin. Ita sei ba rona lia ruma hosi nia mestre nebe hanorin nia iha Mondonio, hafoin iha Murialdo no Castelnuovo. Nia mestre Padre Cugliero haktuir nune’e: “Loron ida aluno sira halo sala boot ida; ida nebe halo sala sei sai hosi eskola. Sira nebe halo buat ne’e, ho lian ida deit fo sala ba Domingos. Fo-foun hau la fiar, maibe tanba labarik sira nia lian bobar, to’o ikus hau fiar. Hau koalia uluk ba sira nebe halo sala ne’e, tuir mai hau hakbesik ba Savio hodi dehan ba nia katak hau hakfodak tebes, mos la hein nia bele halo buat ida hanesan ne’e, tan ne’e nudar kastigo, lolos nia sei sai hosi eskola. Sorte o foin halo sala ba dala uluk, se lae.... Hare ba, keta halu tan”. Domingos hakru’uk nonok deit, la foti matan hanesan ema sala nain ida. Maromak tulun duni ema diak sira, nune’e loron nebe tuir mai sira kaer hetan aluno nebe halo sala ne’e. Husu tiha ba Domingos tan sa nia la defende nia an, nia hatan: “Tan hau hatene labarik ne’e halo sala beibeik ona, nune’e bele hasai nia husi eskola. Maibe hau hein atu sira perdua hau, tanba sira foin fo sala ba hau ba dala uluk. Liu-liu tanba hau hanoin katak ita nia Maksoin mos ema bobar lia falsu hasouru Nia.” Sei labarik hela, Domingos hatudu ona aten brani santo sira nian!

 

VII.HASORU MALU BA DALA ULUK

 

Wainhira Domingos Savio hasoru malu ba dala uluk ho nia mestre boot Don Bosco:

- “Ita bele lori hau ba Turim atu estuda?”

-“Hau hanoin hena ne’e furak tebes”.

-“Maibe hena atu halo saida?”

-“Atu halo hatais furak ida hodi oferese ba Nai.”

-“Hau mak hena karik, ita boot mak alfaiate; ne’e duni lori hau ba hamutuk ho ita, hodi halo hau sai hatais furak ida ba Nai.” Nune’e, Don Bosco lori duni nia. Iha loron 29 fulan outubro tinan 1854, Domingos iha Don Bosco nia internato, nia hatudu kedas matenek boot liu.

-“Hau hakarak koko took bele estuda iha ne’e ka lae. Kaer livru oan ne’e, estuda didiak, hafoin aban o mai fali.” Domingos hadok-an oituan, wainhira Don Bosco koalia hela ho nia aman. Liu deit minuto walu, Domingos fila fali ona. “Ita hakarak karik, hau bele dehan ona hau nia lisaun.” Don Bosco hakfodak teb-tebes wainhira nia hare katak labarik ne’e laos deit dekor pagina tomak, maibe hatene ona mos liafuan hirak ne’e katak sa. Nune’e Domingos hela ona iha Oratorio Turim nian, nudar estudante nebe diak los, laos deit iha eskola maibe mos iha nia komportamentu. Kolegio ida nebe mak sai fatin kmanek ba nia apostolado



VIII.LISAUN BOOT IDA HOUSI NIA MESTRE

 

Don Bosco edukador matenek boot ida, ho fuan manas santo sira nian. Nia hatudu ba nia foinsa’e sira katak Nai Maromak bolu sira hotu ba santidade, tanba nia hakarak atu sira moris kontente nafatin. Iha loron Domingo ida nia koalia nune’e kona ba santidade: 1. Nai Maromak hakarak ita sai santu 2. La susar sai santu, tanba Maromak hamtuk ho ita 3. Iha premio boot ida iha lalehan ba sira nebe hakaas-an atu sai santu. Liu tiha loron ruma Don Bosco husu ba Savio: “Domingos, o hetan problema ruma karik? O terus buat aat ruma karik?” “La’e, Don Bosco, oin seluk fali, hau hetan terus ba buat diak ida. Hau hakarak hateten ba ita katak, hau hakarak, hau presisa sai santu. Dehan took mai hau; hau sei halo saida atu hahu sai santu?” “Buat ne’e la susar ida. O halo didiak lor-loron o nia orasaun no estudu, hafoin halimar ho ksolok nafatin ho o nia maluk sira.” Ne’e lisaun mestre nian. Maibe aluno ne’e hatudu nia an santu hanesan nia mestre. Nia aprende no halao lisaun ne’e nudar lei santidade nian ba nia an no mos ba nia kolega sira. “Oras ne’e hau hatene ona katak, hau bele sai santu hodi haksolok nafatin. HAU HAKARAK, hau precisa duni sai santu. HAU HAKARAK saran hau nia an tomak nafatin ba Maromak. HAU HAKARAK, hau tenke sai Nai ninian. Hau sei sai santu no hau sei la hakmatek wainhira la sai santu.” Liafuan HAKARAK ne’e, los duni lia santu sira nian.

 

IX.ENFERMEIRO BA NIA KOLEGA SIRA

 

Liafuan hakarak ne’e liafuan santu sira nian karik, karidade mak naroman nebe halo santidade nabilan. Karidade mak halo Domingos hetan belun barak, mos segredo ida atu nia bele hetan fuan barak iha nia apostolado ho nia maluk sira. Don Bosco haktuir ho lia badak: “Sira hotu nebe moras, buka Domingos hanesan sira nia infermeiro; sira nebe neon kraik, laran susar, buka deit nia atu hetan kmaan ho nia lia kmanek. Domingos hare iha nia oin rai luan ida atu halao karidade ba nia maluk sira, atu nune’e nia mos bele manan rahun diak lalehan nian.” Nia dehan beibeik: “Hau la folin ida iha Nai Maromak futar oin wainhira hau trata moras ka visita sira, tanba hau hetan duni ksolok wainhira halo buat hotu ne’e.” Hodi halo diak ba sira nia isin, nia la haluha mos halo diak ba sira nia klamar, ho liafuan kmanek atu fo kbiit ba sira nia klamar. Maluk ida lakohi hemu aimoruk tanba moruk liu. Domingos hateten ba nia: “Hau nia belun, ita tenke hemu aimoruk nebe sira fo mai ita, nune’e ita bele halo tuir mos Maromak nia hakarak. Nai fo mai ita doutor no aimoruk, atu tulun ita hetan fali isin diak. O hanoin katak moruk oituan ne’e moruk liu naan horun no tua sin nebe ema fo ba ita nia Nai Jesus iha kruz?” Wainhira foinsa’e ida eh naran sarani ida, moris tuir nia fiar, nia sei hetan naroman no kbiit atu hasoru susar hot-hotu.

 


X.BRANI HANESAN MARTIR SIRA

 

Quadro ida ne’e hatudu Domingos Savio nia aten berani iha knaar apostolado nian, no mos kbiit nebe Espirito Santu haraik ba martir sira wainhira sira funu hasoru diabo. Nune’e mos bele fo lisaun diak ba foinsa’e sira nebe defende folin boot no kmanek klamar nian, hodi lakohi monu tuir lisan aat sira nebe daet dadaun iha mundo ne’e. Don Bosco haktuir nune’e: “Loron ida, nia belun ida lori ba eskola jornal ho letrato mesak aat no hasoru ita nia relijiaun. Domingos Savio hadau kedas jornal ne’e hodi les halo rahun dehan: “Imi haluha ona buat nebe dala barak ona hanorin ba imi? Nai dehan katak hodi deit hateke ba buat nebe aat, ita hafoer ona ita nia klamar, maibe imi nia matan hateke metin los ba buat nebe halo ita moe boot ne’e.” “Ami halo ne’e atu halimar deit....” “Maibe hodi halimar ne’e, imi hakbesik an ba inferno. Imi sei hamnasa wainhira imi monu ba inferno?” “Ami la hare buat aat iha retrato ne’e...” “Ne’e pior liu. Imi la hare karik buat aat iha letrato, ne’e hatudu katak imi toman ona halo buat ne’e. Lisaun aat ne’e la fo razaun ba imi maibe hetok fo sala liu tan ba imi.” Ita la iha aten brani karik hanesan Domingos Savio atu funu hasoru pornografia, ka programa ruma husi telivizaun, tebes ita sei la harii ambiente sarani diak, mos sei la defende ita nia dignidade nudar ema.

 


XI.PRIMEIRO, ITA NIA KNAR

 

Domingos! Ho karnaval nia festa ne’e o hakarak ba eskola? Diak liu ita ba halimar...” Nia kolega ida tenta nia. “Ohin, la’e. Buat nebe o dehan ne’e, la fo ksolok ba Maromak no ba ema sira nebe hakarak ita nia diak.” Nune’e, nia husik tiha nia kolega ne’e. Tebes duni, Domingos Savio laos estudante ida ho naran deit. Don Bosco hakerek kona ba nia: “Domingos lao ba mai hosi eskola liu hosi perigo oin-oin ba joven sira nebe tun hosi foho ba cidade boot, hodi buka sai sarani diak liu tan. Nia halo tuir didiak buat hotu nebe nia mestre sira haruka atu halo no hodi ba mai housi eskola, nia la lakon tempu ba buat hirak nebe la iha folin, wainhira mosu iha dalan. Loron ida nia maluk sira konvida nia ba pasear la ho lisensa; loron seluk fali sira lia tuir malu atu lohi sira nia mestre, atu nune’e sira bele ba halimar. Ho neon metin nia hatan ba sira: “Halimar diak liu hotu mak halu tuir ita nia knar; imi hau belun los karik, imi sei tulun hau atu halo tuir lolos hau nia knar, laos atu hewai nia.” “Belun sira, ita nia knar mak ba eskola ida, ne’e mak hau sei halo. Ita sei hadook an housi buat hotu nebe la fo ksolok ba Maromak no ita nia superior sira. Hau hakribit ona buat aat nebe hau halo ona; imi dada tan hau dala ida karik hau la kohi tan habelun imi.” Sarani sira hanesan ne’e mak bele sai naroman no mata dalan ba mundo ida diak liu.

 

XII.IHA NIA UMAN

 

Iha Domingos nia uman, nia alin sira halimar ho ksolok nafatin. Maibe wainhira Domingos ba ferias hamutuk ho sira, ne’e mak nia alin sira no mos inan aman sira nia ksolok boot liu tan. Iha neba nia halibur nia alin sira, hanorin katesismu no haktuir ba sira exemplo diak sira nebe nia rona hosi Don Bosco iha kolegio. Domingos nia apostolado ho exemplo diak ne’e monu los ba nia alin sira nia laran hodi fo fuan barak. Nia mestre Don Bosco haktuir nune’e: “Nia domin ba klamar sira la sai malirin, maski loron feriado ho nia aman sira oituan deit. Imagen, medaila, krusifiksu, livrinus eh buat seluk nebe nia manan iha eskola ka iha katekese, nia halot hotu didiak atu fahe wainhira nia ba ferias. Nia kumpri didiak nia knaar, hodi halao servisu hotu maski ki’ik; nia mos hanorin nia alin nain rua atu hakerek, dekor katesismu no mos reza dader no kalan. Nia lori sira ba igreja, fo agua benta ba sira no hatudu ba sira oin sa sira sei halo didiak sinal da kruz. Nia la hanoin atu halimar deit, maibe aproveita fali tempo hirak ne’e atu haktuir exemplo diak ruma ba nia belun no parente sira nebe hakarak rona nia. Wainhira nia sei iha nia rain, lor-loron nia ba visita Santissimo no hetan ksolok boot wainhira nia lori nia maluk ruma ba visita. Nia buka nafatin halo diak eh fo liafuan diak ruma ba nia maluk sira. Nia iha plano furak ba labarik sira no foinsa’e sira iha nia rain, wainhira nia sei tama karik iha seminario.

 


XIII.PREMIO BA SIRA NEBE MANAN

 

Rebosadu ida ba ida nebe hatene hatan pergunta ida ne’e!” Nune’e sira hotu hobur tuir labarik matenek nebe iha kualidade nudar xefi, hatene fo ksolok ba ema hotu. Nia mestre hatudu los mai ita nia hahalok diak: “Ninia ksolok ho laran diak ba ema hotu halo nia maluk sira gosta nia, hakarak koalia ho nia no rona nia liafuan. Tuir mai ne’e ami sei fo esemplo ruma nebe hatudu momos nia kualidade nudar xefi. Ba maluk nebe mosu ho maskra nia dehan: “O hakarak sai duni hanesan buat nebe o taka iha o nia oin? tanba sa? O lakohi karik, tan sa o estraga fali o nia oin furak nebe Nai Maromak haraik ba o?” Loron ida, ema aat ida tama iha aluno sira nia klaran iha tempo rekreio, hodi koalia halo labarik sira hamnasa. Ema barak hobur ema aat ne’e, tan ne’e nia aproveita atu koalia aat hasoru relijiaun ho nailulik sira. Domingos hakbesik, no hatene tiha buat nebe sira koalia, nia tama kedas hodi koalia maka’as dehan: “Ita ba ona husi ema aat ne’e; nia hakarak naok ita nia klamar”. Labarik sira hotu halo tuir Domingos nia liafuan. Hare tiha katak sira husik nia mesak, ema ne’e sai hodi lakohi tau tan ain iha fatin neba.

 

 

XIV.COMPANHIA IDA NARAN IMACULADA

 

Ita hatene ona katak apostolo ida iha fuan nebe lakan ho ahi Espirito Santo nian. Hanesan ne’e duni mak Domingos Savio nia exemplo iha nia maluk sira nia le’et iha kolegio. Nia le Jesus nia milagre sira iha evangelho ba nia kolega sira. Nia halimar ho ksolok ho maluk sira. Dala ruma, hodi halai dadaun, to’o klaran nia para hodi husu ba sira: “O hakarak sabado oin ita ba konfesa?” Kolega ne’e promete tiha, maibe dala ruma la mosu. Savio la husik nia, tulun nia atu hanoin didiak. “Ikus ne’e hau hare o aat liu oituan, neon kraik, oin buis. Lao ba, koko to’ok. O ba hadame ho Nai Maromak, buka to’ok konfesa didiak, hafoin sei hare oin sa o haksolok, laran kman hanesan uluk”. Maluk ne’e halo tuir Domingos nia haruka, hafoin nia fila fali ho ksolok boot. “Tebes duni, oras ne’e hau kontente, hau hakarak konfesa dala barak liu tan”. Ho fuan maka’as ba apostolado, Domingos harii monumento ida iha nia maluk sira le’et hodi organiza grupo ida naran IMACULADA nian. Ho grupo ne’e, Savio nia Domin ba Maromak daet ba nia maluk sira seluk ho devosaun maka’as ba ita nia Inan Nossa Senhora no Sagrada Eukaristia. Grupo ne’e fo mos fuan diak seluk, hanesan hawain vokasaun sacertotais no religiosas to’o ohin loron. Liu tiha tinan atus ida ho balun hosi nia fundador nia mate, Companhia ne’e, sei buras, sei fo nafatin fuan mesa kmanek. Wainhira ita halo buat diak, ita labele sukat diak hotu nebe ita halo.

 


XV.KARIDADE ASWAIN NIAN

 

Karidade mak hanesan sasukat ida hodi sukat vida sarani los. Ema nebe hatene didiak ona Domingos Savio, hatene ona kona ba nia karidade iha apostolado hodi hado’ok maluk sira hosi buat aat, eh hodi tulun sira atu sai diak liu tan. Istoria nebe sei haktuir mai ne’e hatudu mai ita nia domin boot ba Maromak, hodi haka’as an atu hasae ba Nia maluk sira nia klamar. Iha rai ulun Italia nian, malirin la halimar iha inverno. Nune’e loron ida, wainhira anin boot nebe huu hosi foho leten mai malirin to’o ruin, Savio bolu nia belun ida atu ba visita Santissimo hamutuk ho nia. Basa nia rona beibeik hosi nia santu director, Sã João Bosco dehan: “O hakarak simu grasa barak hosi Maromak? Ne’e sa ba visita Jesus dala barak. Hakarak simu grasa oituan hosi Maromak? Ne’e sa ba visita dala ruma deit. Lakohi simu grasa ida? Ne’e sa lalika ba.” Nai Jesus Kristu nebe iha Sakrario laran dada nia maka’as liu. Maibe, tanba nia lakohi hetan diak ba deit nia an rasik, nia tene maluk ida la’o hamaluk ho nia ba igreja. Maluk ne’e maske taka an didiak, isin lolon malirin nakdedar hodi dehan ba nia nune’e: “Maibe iha igreja laran malirin la diak!” “Ne’e deit mak problema karik, o taka an tan ho hau nia kapa.” Nune’e Domingos Savio hasai kedas nia hatais hodi taka tan ba maluk ne’e.

 


XVI.AHI APOSTOLADO NIAN

 

Don Bosco hetan naran boot ida iha igreja no iha mundo nudar aman no mestre ba foinsa’e sira nian. Tan ne’e ita sei la hakfodak wainhira nia aluno diak liu nia gloria, nia konsolasaun, Domingos Savio hetan daet ona ahi apostolado nian nebe hamanas Kristu hodi haruka nia apostolo sira atu harii Maromak nia reino. Iha Oratorio, Kolegio Internato nebe Don Bosco loke iha sidade Turim, foinsa’e sira barak ba beibeik. Tan ne’e Don Bosco precisa ema atu tulun nia. Housi neba mak mosu dadaun primeiros salesianos. Domingos Savio hakarak tulun Don Bosco iha misaun boot ne’e tan ne’e ho ksolok boot tebes nia hanorin katesismu ba labarik sira nebe seidauk hatene. Hanorin lia los rohan laek fiar nian, mak serbisu nebe kmanek liu hotu nebe ita bele halo. Iha nia maluk sira leet, maske iha rekreio laran, Savio hetan nafatin biban atu fo lisaun ruma eh konta buat diak ruma nebe halo kolega sira hanoin buat diak. Loron ida maluk ida nebe hakfodak ho buat nebe Domingos Savio halo husu ba nia:

- “Iha folin saida hodi konta tun sae buat hirak ne’e? Tan sa?”

- Domingos hatan ba nia kolega ne’e hanesan mestri ida.

- “Tan sa? Tanba Nai Jesus mak soi ona hau nia kolega sira ho Ninia futar ran; tan ita hotu mesak maun alin deit. Tan ne’e ita sei buka halo diak ba malu; tanba wainhira hau fo tulun ba maluk ida atu soi nia klamar, hau laran metin liu tan katak hau sei hetan salvasaun ba hau nia klamar.”

 


XVII.REINO KSOLOK NIAN

 

Oratorio Turim nian, bele hanaran Reino Ksolok nian, tanba Don Bosco hatene dada foinsa’e sira ba dalan los ho ksolok atu bele hatene pratika segredo moris iha ksolok. Tebe bola, halai taru, musika, teatro, pasiar, buat hirak ne’e hotu nia usa hodi hanorin foinsa’e sira keta bilan, bo’ok-an nafatin hodi halo buat ruma. “Kuidado ho barukten sira! Santo nebe triste nia laos santo ida.” Wainhira Don Bosco hare klosan ida laran susar eh triste, nia siik lolos deit: “Nia moras iha isin ka iha klamar! Tan ne’e liafuan nebe nia hato’o beibeik ba nia aluno sira, hamutuk ka ida-dak, mak ne’e: “Haksolok ba!” Don Bosco nia inan, Mama Margarida, nebe labarik hotu respeita liu tanba nia domin no sakrifisiu ba sira, loron ida hamrik hamutuk ho Don Bosco hodi fihir dadaun labarik sira nebe halimar iha rekreio. Wainhira nia hateke dadaun nia dehan neineik ba nia oan: “O iha duni labarik barak iha ne’e, maibe la iha ida nebe diak liu Domingos Savio.” Don Bosco hatan ba nia inan: “Ne’e los duni, mama: Domingos Savio halo ho nia hahalok diak liu fali pregador ida ho nia sermaun.” No Don Bosco sai sasin duni ba buat diak hirak ne’e.

 


XVIII.BRANI LIU

 

Brani liu laos ida nebe buka atu manan hasoru ema seluk, maibe ida nebe buka atu manan hasoru nia an rasik. Ida ne’e mak Domingos Savio buka hatudu, hodi manan. Ema nebe hanoin katak Domingos Savio moris nanis ema diak no halo virtude ba nia la susar, ema ne’e seidauk hatene ema nia frakeza sira nebe ita simu tutan hosi sala original, mos la hatene didiak Domingos Savio nia vida. Ne’e lia sasin no faktu ida nebe Don Bosco hakarak ema hotu hatene. Domingos hatene sukat nia matan, mos hatene sukat nia ibun. Wainhira ema ruma koalia, nia nonok; dala barak nia para tiha koalia, hodi fo biban ba maluk sira seluk atu fo sai buat nebe sira sente. Wainhira ema dehan aat nia, mak hetok nia ukun diak liu tan nia ibun no nia ain. Loron ida nia fo hanoin ba nia maluk ida kona ba lisan aat ida. Maluk ne’e la simu ho laran luak Domingos nia lia hanorin, maibe nia hirus fali, koalia aat nia, hafoin tuku tebe tan ba nia…Domingos, lolos bele sourin an tan nia boot liu no makaas liu, maybe nia lakohi halo. Nia tahan nia an hodi hateten deit liafuan sira ne’e: “Hau perdua o nia hahalaok aat ne’e. Maibe o keta halo hanesan ne’e ba ema seluk


XIX.HAHALOK SIRA NEBE HALO EMA HAKFODAK

 

Dadersan ida, Domingos ba to’o iha uma ida nia odamatan hodi dere sinu.

- “Diskulpa, iha ema ruma moras todan iha uma ne’e?”

- Nia husu ba ema nebe loke odamatan.

- “La iha,” u ma nain hatan.

- “Halo favor buka didiak.” Tan nia husu nafatin, sira hotu buka iha uma laran. Ikus mai sira hakfodak tebtebes hodi hetan feto ida besik atu mate. Sira bolu lalais nailulik ida nebe lori Jesus nia salvasaun ba feto ne’e hosi sakramento sira. Faktu ida seluk tan, nebe ami bele haktuir hodi Don Bosco nia liafuan rasik: “Loron ida nia tama ba hau nia kuarto hodi hateten nune’e mai hau. Padre, mai lalais ho hau, ita sei halo buat diak ida.” Don Bosco lao tuir nia. La kleur Domingos lori nia sa’e ba andar tolu nia leten, hafoin nia fila fali. Uma nain loke tiha odamatan no hare tiha Don Bosco, nia dehan: “Lalais ona, lalika lakon tempo. Hau nia laen tama iha sekta; ohin ne’e nia besik atu mate ona, tan ne’e nia husu hodi Nai Maromak nia naran atu bolu lalais nailulik ida atu nune’e nia bele mate nudar sarani diak ida.” Don Bosco fo kedas tulun hodi hadia diak fali nia klamar. Lakleur Amu Paroko mos to’o, nebe fo deit ba nia mina sarani, hafoin ema moras ne’e mate kedas. Faktu sira hanesan ne’e, nebe barak iha Domingos Savio nia moris, hatudu ba Don Bosco besik oin sa nia aluno ne’e ba Maromak.

 


XX.INGLATERRA NIA KONVERSAUN

 

Hau bele koalia karik ho Amu Papa, hau sei husu ba nia katak maski iha susar oi-oin nebe sei hein hela nia, keta haluha tau matan liu-liu ba Inglaterra. Maromak hakarak relijiaun katolika sai buas iha reino neba.” Domingos Savio nia liafuan hirak ne’e, lori Don Bosco atu husu tan sa nia koalia hanesan ne’e. Nia hatan nune’e ba nia mestre. “Hau sei dehan, maibe hau husu ba ita atu labele hateten ba ema seluk. Ita ba Roma karik, favor hato’o hela buat ne’e ba Pio IX. Dadersan ida, wainhira hau reza dadaun, teki-tekir hau hare hanesan rai luan boot ida nakonu ho ema iha kalohan laran. Sira lao hanesan ema nebe lakon dalan, la hatene tau ain los ba nebe. Hafoin ema ida hakbesik hodi hateten mai hau katak rai ne’e mak Inglaterra. Wainhira hau hanoin hela atu husu tan buat ruma, hau hare Amo Papa Pio IX, nudar ema sira pinta nia iha kuadru nebe hau hare ona. Ninia hatais hanesan ema ukun nain ida, iha nia liman kaer ahi lakan boot ida lao hasoru ema lubun boot ne’e. Hetok nia hakbesik sira ho ahi lakan ne’e nia manas, abu-abu mos lakon ba dadaun no ema sira ne’e hetan naroman. Ema dehan mai hau katak ahi ne’e mak Igreia Katolika nebe sei fo naroman ba Ingles sira.” Wainhira nia moras todan ona, molok atu nia ba despede Don Bosco hodi ba nia uma, nia dehan nune’e: “Ita ba Roma karik, keta haluha buat nebe hau hateten ba ita kona ba Inglaterra no hato’o fali ba Amo Papa.” Tinan ki’ik, maibe domin boot duni ba Maromak no ba santa Kreda.

 


XXI.DESPEDIDA NEBE HALO TANIS

 

Doutor sira si’ik los duni. Apostolo oan ne’e nia moris hakbesik ba ona nia rohan. Foinsa’e sira iha rai ne’e precisa duni patrono ida iha lalehan. Halot tiha nia sasan hotu atu fila fali ba nia uma, nia despide kolega sira hotu no mos nia Director, hodi halo sira hotu neon susar tebes. Nia despede mos nia maluk sira hosi Companhia Imaculada nian. Ne’e nudar monumento nebe nia husik hela hodi hatudu nia domin ba Virgem Santissima. Nia hameno hela atu sira metin nafatin ba promesa nebe sira halo tiha ona ba Nai Feto, hodi fiar metin nafatin ba nia iha sira nia moris tomak. Ba Don Bosco nia dehan: “Harohan atu hau bele mate didiak. Adeus….. to’o oras nebe ita sei hasouru malu fali iha lalehan.” Ba estudantes sira: “Adeus maluk doben sira, adeus hot-hotu…. Harohan mai hau; hau hein ita sei hasouru malu fail iha lalehan ho Nai Maromak nafatin ba nafatin.” Molok atu kareta halai, nia bolu Don Bosco hodi husu ba nia ba dala ikus: “Ita boot hateten mai hau katak ita simu ona hosi Amo Papa indulgensia plenaria ba oras besik atu mate; tau mos hau nia naran hamutuk ho sira nebe simu”. Moris Santo mak dalan diak liu atu bele prepara an ba mate santo.

 


XXII.HADIA-AN ATU MATE

 

Wainhira to’o iha uma, doutor mai hare nia. Doutor ne’e hanoin katak moras ne’e laos todan. Ho aimoruk ida la kleur deit sei hetan fali isin diak. Maibe Domingos hanoin oin seluk fali. “Papa, hau hanoin diak liu ita ba konsulta doutor lalehan nian; hau hakarak konfesa hodi simu komuniaun. Sira halu tuir duni nia hakarak no nia simu sakramento sira ne’e ho neon ho laran. Liu tiha loron rua, doutor laran metin ona katak buat nebe aat la iha ona. Maibe Savio husu atu simu sakramento Mina Sarani. Iha loraik loron 9 fulan Marsu nian, ema nebe hare no rona karik, bele hanoin kedas katak nia toba deit. Nia oin nabilan, isin ho neon hakmatek, nebe halo ema sira iha nia sorin la hanoin katak nia moras todan. Oras ida ho balun, nia iis atu kotu, paroko mos mai visita nia, maibe hakfodak hodi rona nia hameno nia klamar. Nia kaer metin hodi rein kruz, no harohan atu la kleur tan nia bele ba lalehan. Nia dukur tiha ointuan, hafoin hader fali hodi dehan ba nia aman: “Hau aman doben, mak ne’e ona... oras to’o ona; foti hau nia livro orasaun nian hodi reza... reza orasaun atu mate diak”. Nia oan doben repete hodi dehan: “Jesus laran diak, sadia hau!” Deskansa fali oituan, hafoin loke nia matan hodi hateten ho hamnasa: “Adeus, hau aman doben, adeus. Furak oin sa buat nebe hau hare dadaun!”. Oras to’o duni atu kumpri buat nebe nia hakotu wainhira nia iha kolegio: “Hau hakarak hau nia matan fihir deit Inan lalehan nia oin, wainhira hau sei tama iha lalehan.” Oras ida ne’e, to’o duni ona. Iha loron 9 fulan Marsu tinan 1857, wainhira kuran fulan ida atu nia halo tinan 15.

 

XXIII.SANTO SIRA NIA LIURAI FETO

 

Buat nebe Savio hare iha oras besik atu mate, lori ita atu fo sai tan ponto rua: Ida, Nai Feto nia laran luak ba Domingos’ no rua mak Domingos nia devosaun maka’as ba Liurai Feto Lalehan nian. Dala ida nia lao deit ba uma hosi Turim; inan aman sira la hein nia. Nia inan husu: “O mai mesak deit? Ema ruma la lao hamutuk ho o?” “Wainhira hau tun husi kareta, senhora furak ida hasoru hau hodi lao hamutuk ho hau to’o ita nia odamatan oin.” “Tan sa o la bolu nia mai tur lai oituan?” “Tanba molok to’o iha uma, nia lakon kedas, hau la hare tan nia.” Nia inan halai sai kedas mai iha luron, maibe la hare ema ida. Nune’e nia inan hanoin iha nia laran: senhora ne’e Virgem Maria karik? Kona ba nia domin ba Nai Feto, nebe hakonu nia fuan, ne’e hakerek momos iha regulamento Companhia Imaculada nian: “Nai Feto Imaculada sei haksolok hodi rona ita nia hamulak. No ita mos sei subar an iha Nia manto hodi hetan kbiit atu halo funu hasoru diabu no buat aat tomak. Hodi nia tulun, ita bele hein atu sai exemplo diak ba ita nia maluk sira, ksolok ba ita nia superior sira, no oan doben diak ba Inan diak ne’e. No Nai Maromak bolu karik ita atu serbi Nia nudar amlulik, ita sei hakaas-an atu halao knar ne’e ho neon ho laran tomak.”

 

XXIV. LIA MENON HOSI LALEHAN

 

São João Bosco haktuir ba nia aluno sira buat nebe mosu ba nia iha kalan, loron 6 fulan Maio tinan 1876. “Hau hare ema lubun boot ida. Domingos Savio lao iha ema lubun ne’e nia oin... Hau husu ba nia:

- “O halo sa ida iha Paraiso?”

- “Konta tuir ne’e ba ita susar tebes. Atu hatene kona ba ne’e, tenke husik tiha moris ne’e. Ami haksolok deit ho Maromak, mak ne’e deit.” Hafoin Domingos hatudu mai hau ai funan futun ida nebe nia kaer ho liman.

- “Ita hare aifuan hirak ne’e? Sira hatudu hahalok diak sira nebe fo ksolok ba ita Nai Maromak. Rosa hatudu karidade; violeta hatudu haraik-an; girasol hatudu obediencia; gensiana hatudu penitensia no mortifikasaun nian; fulin sira katak komuniaun beibeik; lirio laran mos nudar hakerek nanis ona: Sira sei sai hanesan Nai Maromak nia anjo sira iha lalehan”.

- “Dehan to’ok mai: buat sa mak fo ksolok liu ba o wainhira o besik atu mate?”

 “Buat nebe fo ksolok liu mai hau mak Ita Nai Feto nia presensa no tulun. Hateten ba ita nia oan sira atu labele haluha hatudu devosaun ba Nia iha sira nia moris tomak.” Don Bosco husu mos kona ba nia alunos sira: “Sira bele fahe ba grupo tolu: Ita hare lista tolu ne’e. Iha ida uluk, hakerek hosi leten nune’e: Laran mos; Ida tuir mai hakerek: Foer ona, hodi sala”; No ida ikus lao kole ona, tuir dalan sala nian.” Anjo sira la bele tahan hasoru sala nia dois, no Espirito Santo mos hakribit dois dodok ne’e.”




 XXV.SÃO DOMINGOS SAVIO

 

Domingos Savio la haluha klosan sira iha lalehan; iha neba nia halao nia knar ho kbiit nebe Maromak haraik ba santo sira. Iha kuadro ida ne’e, ita hare Albano Sabatino ho tinan 7 hosi rai Siano, Salerno, Italia. Nia hetan atakasaun septicemia, bronco pneumonia, nefrite aguda’ hemorragia no meningite. Doutor nebe hare nia, halo tiha ona sertidaun mate nian. Iha kalan ne’e, nia inan harohan ba Domingos Savio ho fiar metin. Iha dadersan nebe tuir mai, labarik moras ne’e hader mai ho isin diak los. Buat ne’e mosu iha tinan 1927. Ho milagre ida ne’e Amo Papa Pio XII foti Domingos Savio nudar santo iha Basilica São Pedro iha Roma iha loron 13 fulan Junho tinan 1954. Albano Sabatino’ nebe hetan grasa boot ne’e, iha neba hamutuk ho klosan nain 25000 hosi kolegio Salesiano sira, mos la sura ema lubun boot. Iha serimonia Amo Papa dehan: “Hare ba iha imi nia oin Domingos Savio nia ilas. Iha nia, ita bele hetan momos esemplo kmanek atu fo an tomak nafatin ba Maromak. Iha São João Bosco nia eskola, nia aprende oin sa serbi Nai Maromak ho ksolok no halo ema seluk mos hadomi Nia bele tulun sarani sira atu halo apostolado. Klosan sira hetan ksolok boot tebes no laran manas liu: ho tan exemplo ida iha rai ne’e.... mos padrueiro maka’as ida iha lalehan.